Zagrebačka katedrala - Najbitnije informacije

Zagrebačka katedrala nalazi se u centalnom delu Zagreba, okružena impozantnim građevinama i objektima. Pun naziv ove katoličke katedrale jeste Katedrala Uznesenja blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava. Predstavlja jednu od najznačajnijih i najvećih kulturno-istorijskih građevina u čitavoj Hrvatskoj.

Istorija Zagrebačke katedrale
Počeci gradnje Zagrebačke katedrale sežu još u 11. vek, kada je kralj Ladislav osnovao zagrebačku biskupiju. Katedrala je tada bila sagrađena u romansko-gotičkom stilu, da bi nakon velikog napada Tatara bila obnovljena u gotskom stilu. U 16. veku katedrala dobija i renesansni toranj, a takođe je bila okružena različitim zidinama. Kroz čitavu istoriju se ova velelepna građevina suočavala sa turskim napadima, nemilosrdnim zemljotresima i požarima, koji su je u više navrata uništavali. Najveći potres desio se 1880. godine, kada su potpuno srušeni svodovi katedrale, a tom prilikom su oštećeni i oltari, pod i zvonik crkve. Crkva je kasnije značajno oštećena i 2020. godine prilikom jakog zemljotresa, kada je južni toranj pao i znatno oštetio zgradu Nadbiskupskog dvora. Obnavljanje crkve traje i do današnjih dana, a najveći deo prihoda dolazi od vernika koji velikodušno pomažu obnovu katedrale.

Značaj Zagrebačke katedrale

Izuzetan kulturni i istorijski uticaj: Zagrebačka katedrala je jedna od najvećih i najprepoznatljivijih simbola u čitavom gradu. Unutar katedrale sahranjeni su mnogi velikani hrvatske istorije, poput hrvatskog bana Petra Zrinskoga, kneza Frane Krste Frankopana, kao i nekoliko zagrebačkih nadbiskupa. Tornjevi katedrale se vide iz bilo kog dela grada.
Riznica Zagrebačke katedrale: Riznica Zagrebačke nadbiskupije utemeljena je u trenutku njenog osnivanja. Tu se čuva jedan od najstarijih dokumenata koji svedoči o postojanju nadbiskupije, pod nazivom Felicijanova povelja iz 1134. godine. U pitanju je najstariji dokument između Save i Drave, dok se u njemu govori o stvaranju Zagrebačke nadbiskupije 40 godina nakon njenog utemeljenja. Različite liturgijske knjige, obredni predmeti, tekstilne i metalne dragocenosti samo su deo čitave riznice i bogatstva ove katedrale. Svi ti predmeti se koriste i danas, a predstavljaju autentičan prikaz razvitka katolicizma i same katedrale kroz vekove.

Izgled Zagrebačke katedrale
Katedrala je široka 46 metara, dok njena dužina iznosi 77 metara. Njena unutrašnja površina iznosi 1617 m2, te može da primi čak i do 5000 ljudi. Do velikog potresa imala je dva veličanstvena, crkvena zvonika (tornja). Zvonici katedrale imaju osam zvona, a ubedljivo najveće zvono jeste zvono Presvetog Trojstva, teško čak 6,5 tona. Za izgradnju i obnovu katedrale koristi se kamen travertin koji se doprema čak iz Rima.

Kako doći do Zagrebačke katedrale?
Zagrebačka katedrala se nalazi na izuzetno povoljnoj lokaciji, te je dolazak do nje lak i jednostavan iz bilo kog pravca. Okružena je različitim gradskim četvrtima, a u blizini je i nekoliko autobuskih stajališta.

Peške: Do Zagrebačke katerale moguće je prošetati iz bilo kog dela grada, budući da se nalazi u centralnom delu Zagreba. Kaptol ulica nalazi se nadomak katedrale, dok se sa druge strane do nje dolazi ulicom Trg Josipa Langa.
Autobusom: Autobusko stajalište Kaptol smešteno je 130 metara od katedrale, ispred knjižare Sv Antun. Linije koje saobraćaju su 105, 106, 201, 203, 226, 238.